Zabrinutost o klimatskoj krizi utječe na naše veze i seks

 

Klimatska kriza je dovela neke do takozvane eko-anksioznosti ili osjećaja anksioznosti o dolazećem raspadu okoliša i svim načinima kako naše svakidašnje aktivnosti doprinose tome. Lako je pregledati kako te brige utječu na navike naše prehrane, kupovine ili putovanja, ali prema nekoliko stručnjaka, to također utječe na naše romantične i seksualne odnose.

Anketa provedena 2019. je pokazala da gotovo 38% Amerikanaca između 18 i 29 godina vjeruju da bi parovi trebali uzeti u obzir klimatske promjene kada odlučuju o tome hoće li i kako imati djecu. Drugo istraživanje od prošle godine, pokazalo je da trećina Amerikanaca i Amerikanki između 20 i 45 godina smatraju klimatske promjene faktorom u njihovoj odluci da imaju manje djece.

Imala sam nekoliko klijenata kojima su eko-brige bile problem i utjecale im na nekoliko aspekata njihovih odnosa, rekla je za VICE terapeutkinja za parove Laura Vowels.

Vowels je dodala da eko-brige posebice može utjecati na to koga ljudi odabiru za odnose (Je li ta osoba svjesna okoliša i problema?), gdje imaju romantične izlaske (Koristi li restoran održive namirnice?), kako se seksaju (Koja je ekološki najbolja kontracepcija?) te kako će imati djecu (Hoće li posvojiti?), ako uopće žele imati djecu.

Carrie Nakpil je jedna od tih mladih osoba koja se suočava s tim brigama.

Carrie je odlučila, primjerice, da želi imati djecu, ali također želi pomoći spasiti svijet od klimatske krize. Zna da ponekada za dva izbora ne idu ruku pod ruku.

Jedno istraživanje je pokazalo da imati dijete u razvijenoj zemlji doprinosi otprilike 50 dodatnih tona CO2 svake godine. Globalna ljudska populacija već koristi više resursa planete nego što možemo proizvesti i generirati, a dodavanje još ljudi u tu situaciju će samo pojačati potrošnju.

Svi više, imamo ljude koji odabiru ne imati djece ili zbog utjecaja te odluke na svijet i okoliš ili zbog toga što će ta djeca morati se suočiti s posljedicama klimatske krize. Strah od trudnoće ovdje može dodatno potaknuti strah i nesigurnosti tijekom seksa i time doprinijeti nižoj seksualnoj želji, kaže Vowels.

Nakpil poznaje to iskustvo iz prve ruke. To je poput stalne borbe između onoga što znam da je dobro dugoročno i poznavanja šire slike, i onoga što je moj san da imam obitelj, odgajam dijete, i poznavanja toga pod koju cijenu bi se moji snovi realizirali. Izaziva mi stres to što ono što želim je u konfliktu s onime u što vjerujem.

Neki ljudi odabiru posvajanje djece, kao način da izbjegnu stvaranje nove osobe koja će doprinositi potrošnji resursa. Ali Vowels dodaje da za neke, kontracepcija može biti uzrok anksioznosti i eko-briga također.

United Nations Population Fund procjenjuje da otprilike 10 milijardi muških lateks kondoma su proizvedeni svake godine, a većina njih završi u zemlji, na odlagalištu. Ti kondomi se ne mogu reciklirati i uglavnom sadrže dodatke i kemikalije. Neki brendovi kondoma drže do toga da koriste održive izvore i cruelty-free materijale, ali ti brendovi nisu toliko prošireni i dostupni svima.

Dok postoje i druge metode kontracepcije, poput kontracepcijskih tableta i vazektomija, te metode ne štite od spolno prenosivih bolesti. Zbog toga mogu biti dobra opcija za parove u monogamnim vezama, ali nisu najbolja alternativa za osobe koje češće mijenjaju partnere.

Vowels je naglasila da ljudi nikada ne bi trebali riskirati svoje seksualno zdravlje da izbjegnu osjećaje krivnje oko korištenja kondoma.

Ako ne možeš pronaći ili koristiti održivu kontracepciju, dokle god se trudiš odabrati najodrživiji pristup moguć u drugim područjima svojeg života, znaj da radiš najviše što možeš. To je također i uvijek puno bolje jer je alternativa da (ako je to biološki moguće) dobijete dijete, što je gore za okoliš nego kondom.

Uz ovo bismo nadopunile Lauru, da nekorištenje kondoma svakako stvara ozbiljan rizik za spolno prenosive bolesti i infekcije, mnoge od kojih zahtijevaju različite razine intenzivnosti liječenja, ali samo liječenje bi svakako doprinijelo dodatnom lošem učinku za okoliš: od svih procesa koji su potrebni za izradu lijeka te ambalažu i njegov prijevoz, do skladištenja i prodaje te odlaganja i recikliranja (ako su neki dijelovi mogući) same ambalaže.

I hormonalna kontracepcija ima svoj otpad i smeće, uz trag na okoliš koji ostavlja cijeli proces proizvodnje i prodaje, što također ne znači da je to osnova za prestati ju koristiti.

Vowels je nastavila da nekim ljudima je zapravo seks način opuštanja i umanjenja stresa, zbog čega njima eko-brige potiču seksualni poriv. Istaknula je da je to posebno često kod monogamnih parova, pogotovo onih koji imaju određenu kontracepcijsku zaštitu ili metodu ili nemogućnost od trudnoće te se zbog toga ne moraju brinuti o spolno prenosivim bolestima i trudnoći.

Osim utjecaja na seksualne živote, eko-anksioznosti utječu i na romantičan aspekt naših veza.

Mnogi parovi nemaju identične poglede na klimatsku krizu i vlastitu ulogu u tome, što može dovesti do sukoba prioriteta. Neki se mogu osjećati posramljeno i kao da nikada ne čine dovoljno nasuprot svoje osobe, dok neki osjećaju frustraciju prema partneru i njihovim ponašanjima koje smatraju negativnim.

Kao i kod bilo kojih drugih sukoba perspektiva, i kod klimatske krize i naše uloge u njoj važno je otvoreno razgovarati sa svojom osobom. Podijeliti svoje prioritete, objasniti svoje perspektive i razmišljanja, potrebe i želje. Kod mnogih parova to može potaknuti zajedničko učenje i individualni rast te usklađivanje u nekim realističkim pothvatima za svaku osobu. I svakako, manje povrijeđenih osjećaja i manje stresa.

Za mnoge je pitanje klimatske krize uznemirujuće do te mjere da ili postanemo apatetični i odustanemo od ikakvog truda ili dajemo 110% sebe u svakom trenutku i aspektu svojeg života. Ili se klackamo između jednog i drugog.

Za najveću većinu nas, to nije održivo stanje, kamoli zdravo. Brige o klimatskoj krizi imaju ozbiljne učinke za nas, naše odabire i ponašanja, tako i na naše odnose, pogotovo romantične i seksualne koji su veliki dio našeg života.

Klimatske promjene i problemi nisu posljedica potrošačkog ponašanja individualnih osoba i ne bismo trebali postavljati odgovornost u tolikoj mjeri na nas, pojedinačne osobe i nas kao parove.

Odgovornost postoji i značajnu ulogu ima svatko od nas, na svoj poseban način ovisno o tome što radimo i na što i koga možemo imati utjecaj i kakav.

Ali problem je korjenit. Iz dubine moramo napraviti ozbiljne promjene u tome kako živimo i funkcioniramo kolektivno na globalnoj razini. Korača se, polako i nedovoljno, ali hendikepirajući vlastito zdravlje, vlastite odnose i zadovoljstvo zbog izbora koji su nam ograničeni i nedostupni, neće doprinijeti promjeni koju trebamo i želimo.

Koristi kondome jer čak i kao klimatsko zlo, manje su klimatsko zlo od toga da riskiraš svoje zdravlje ili dođe do trudnoće koja nije bila željena. Koristi druge metode kontracepcije jer isti princip stoji: tvoje zdravlje, tvoja sigurnost, tvoja autonomija u krajnjem koraku doprinosi pomacima koje želiš i trudiš se ostvariti.

Voli sebe i svoju osobu. Odbaci perfekcionizam i samo se trudi koliko možeš bez da štetiš sebi i drugima, greške (čak i u samostresiranju) će se dogoditi i normalan su dio života.

Surađujte i gradite zajednički život, učite i razvijajte se zajedno, živite održiva i uvažavajuća načela i nadamo se da ćemo time doprinijeti kolektivnom razvoju zdravijeg društva u kojem naša djeca neće morati imati unutarnje sukobe između zaštite svojeg zdravlja, zadovoljavajućeg seksa i sretnih veza i ostvarenju želja o vlastitoj obitelji.

 

Vice članak i spomenuta istraživanja možeš pronaći ovdje.