Što uključuje nasilje u mladenačkim vezama?

Nasilje u partnerskim odnosima odnosi se na sustavni obrazac zlostavljajućeg ponašanja koje se događa tijekom duljeg vremena, a čija je svrha kontrola, dominacija i zastrašivanje (Ajduković i Pavleković, 2000). Konkretno, nasilje u mladenačkim vezama najčešće obuhvaća tri oblika nasilnog ponašanja koja se mogu pojaviti u bliskim vezama, a to su psihičko, fizičko i seksualno nasilje.

Psihičko nasilje uključuje prijetnje nasiljem (npr. ako ne zašutiš, udarit ću te), uvrede (npr. glupačo, nesposobna si, pogledaj se kako izgledaš…) , izoliranje partnera od njegove/njezine obitelji i prijatelja (npr. oni su ljubomorni na našu vezu, bolje da s njima niti ne razgovaraš; te prijateljice su ti glupe i samo te iskorištavaju…), emocionalne ucjene (npr. ako me ostaviš, ubit ću se) i okrivljavanje (npr. ti si kriva što se ja ovako ponašam).

Fizičko nasilje odnosi se na namjerno korištenje fizičke sile kako bi se naudilo drugoj osobi i uključuje udaranje, pljuskanje i nanošenje povreda koje mogu rezultirati lakim i/ili teškim ozljedama. Seksualno nasilje obuhvaća seksualno uznemiravanje, seksualnu zloupotrebu, incest, nedobrovoljne seksualne radnje, silovanje.

Brojne su studije pokazale kako je najčešći oblik nasilja u mladenačkim vezama psihičko nasilje, nešto rjeđe je prisutno fizičko nasilje, a najrjeđe seksualno nasilje (Teten i sur., 2009; Ajduković i Pavleković, 2000). Ajduković i Ručević (2009) navode kako različita istraživanja upućuju na brojne nepovoljne učinke izloženosti nasilju u mladenačkim vezama, a to su sniženo samopoštovanje, loša slika o sebi, osjećaj nesretnosti, depresija, povlačenje od prijatelja, gubitak povjerenja u mogućnost dobre veze, različite izravne i neizravne zdravstvene teškoće, teškoće s koncentracijom i spavanjem, povećano pijenje alkohola, povećano uzimanje sredstava za smirenje, povećana zlouporaba droga, poremećaji u prehrani, rizična seksualna ponašanja, pokušaj suicida.

 

Za detaljnije informacije što je sve moguće poduzeti u slučaju nasilja ili jednostavno žele li s nekim razgovarati, žrtve nasilja i osobe koje su zabrinute za svoje bližnje mogu nazvati SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava na broj 051/211 888 ili se javiti na [email protected].

Autorica članka: Maja Sikirica, mag. psych.