Kako omalovažavamo sami sebe?

Rijetko kada se priča o znakovima nezdravog načina razmišljanja i ponašanja prema sebi, a gotovo nikada nas neće netko naučiti kako ih prepoznati i promijeniti u zdrave. Najčešće se takve nužne promjene i podrška pronađu samo u psihoterapijskim odnosima, mnogi od kojih nisu dostupni velikom broju ljudi ili oni nisu spremni potražiti tu podršku - ili čak ne znaju da im je potrebna. 

 

U ovom članku ti želimo istaknuti nekoliko načina kojima omalovažavamo sami sebe i kakvim ponašanjima i mislima ih zamijeniti kako bismo se razvili u zdraviju i zadovoljniju osobu.

 

Pronalaziš izlike i kriviš sebe za negativna i uznemirujuća ponašanja drugih

 

Iako je zdravo i važno da prvo pogledamo u sebe i svoja ponašanja, svoju ulogu i kako se mi ponašamo i kako da se kvalitetnije i zdravije ophodimo s drugima, važno je prepoznati kada ulazimo u nezdrave ekstreme. Nismo uvijek mi krivi za tuđe ponašanja, kao što nisu drugi krivi za naša. Svi smo mi cjelovite jedinke, pogotovo kada smo već odrasli, i odgovorni smo za svoja ponašanja u svakom trenutku. Svi imamo trenutku slabosti, gdje smo glupi i činimo pogreške, ali druge osobe nisu odgovorne za ono što smo mi odlučili reći ili učiniti. Mi snosimo posljedice našeg ponašanja jer smo ga mi odabrali i prakticirali. Isto tako, drugi su odgovorni za svoja ponašanja. Možeš biti najiritantnija osoba na svijetu ali je tuđi odabir hoće li se maknuti od tebe, ignorirati te, asertivno ti reći da nisi za njih i da ne žele nastaviti odnos s tobom, izvrijeđati te ili čak derati se na tebe ili napasti te verbalno ili fizički - to je sve njihov odabir i njihova odgovornost za koji nisi ti krivac. Mogu postojati razlozi za njihova ponašanja: bili su uznemireni, umorni, tužni, povrijeđeni - ali razlozi nisu izlike. Svi mi odabiremo svoja ponašanja, ako nismo u kontroli u trenutku, svakako jesmo kada vrijeme prođe i emocije se smire. Što odlučujemo učiniti s našim prijašnjim ponašanjem i kako reagirati na posljedice tog ponašanja je naša odgovornost. Potrebno je prepoznati i imenovati tuđa toksična ponašanja, a ne kriviti sebe za njih.

 

Umanjuješ vlastite osjećaje ili si govoriš da si preosjetljiv/preosjetljiva

 

Govoriš si da pretjeruješ, da to što te toliko uznemiruje nije vrijedno tvoje uznemirenosti, da je drugima gore, da previše osjetljivo reagiraš - tvoje emocije su validne, kakve god da jesu. Čak i ako su nezdrave i neuspješno se nosiš s njima, one su ipak ovdje i prisutne i s razlogom jesu kakve jesu. Umjesto da umanjiš svoje osjećaje i potrebe te ih time i potisneš i sramiš ih se, važno je promatrati svoja ponašanja i reakcije, otkriti razloge i potrebe te pronaći podršku i razviti vještine da umanjiš nezdravu osjetljivost ili ukloniš iz života ono što je nezdravo i toliko te uznemiruje. 

 

Stalno si govoriš kakva bi osoba trebala biti, kakvi bi tvoji osjećaji i tvoje misli trebale biti

 

Trebalo bi biti ovako ili onako, drugačije od ovoga što je, nikada neće promijeniti to što je i neće pomoći. Samo će omalovažavati tebe, tvoje potrebe i procese, misli i osjećaje. Ako smatraš da je nešto zaista potrebno izmijeniti, to zahtijeva trud i zdravo promatranje i shvaćanje onoga što se događa u nama. Ali veoma često, pogotovo za neke naše neutralne karakteristike koje samo mi gledamo kao negativne ili nepotrebne, potrebno je jednostavno reći si: je kako je. I apsolutno je prihvatljivo i dovoljno i u redu. Ako primjetim da je narušava moje blagostanje ili tuđe, pod mojom je kontrolom, onda to mogu izmijeniti ako tako odaberem. Ali do tada, ovo što je, kakav i kakva jesam, to je u redu i ne treba biti drugačije nego kako jest.

 

Ne vjeruješ vlastitoj prosudi i procjeni

 

Ako ne vjerujemo svojoj perspektivi, svojem iskustvu, procjeni doživljaja i drugih, onda ne vjerujemo niti svojoj intuiciji i potrebama, kao ni odabirima, odlukama i tome što zaslužujemo. Ova osobina omogućava razvoj i održavanje izrazito nezdravih i često štetnih odnosa, prisutnost i utjecaj drugih u našem životu koji i sami imaju nezdrava ponašanja prema sebi i drugima. Moramo se truditi razvijati povjerenje u sebe, u svoje procjene i perspektive, kritički i s razumijevanjem pristupiti sebi i drugima, kako bismo mogli odgovorno i zdravo birati i oblikovati odnose i vlastita ponašanja. 



Ovo su samo neki od primjera nezdravih ponašanja i zatvorenih krugova kojima potičemo toksična ponašanja i odnose u svojem životu. Ako ne možemo sami podržati svoj razvoj u zdravu, samostalnu, zadovoljnu i odgovornu ličnost, nekada je potrebno potražiti stručnu podršku za taj proces kod psihoterapeuta. Stručna perspektiva i podrška je svakome potrebna u nekom području života, a mnogima može pomoći promijeniti svoj težak unutarnji život te time učiniti cijeli život i naše odnose lakšim i ugodnijim.